Studija: Mashup kao model veb poslovanja: Naslovi.net
August 31, 2011 in E-Poslovanje, Veb Srbija
Mashup je koncept koji je nastao u muzičkoj industriji kada su DJ-i razvili nov način remiksovanja tako što su spajali 2 ili više numera u jednu skladno stopljenu traku. [1] Pojavom veb 2.0 koncepta ideja se brzo prenela na internet preduzetništvo gde je unela niz inovacija.
Mashup sajtovi kombinuju sadržaje (i/ili servise) sa različitih veb lokacija i korisnicima nude tu istu vrednost u drugačijem obliku i formatu.[2] U literaturi se ističe da su od strane mashup sajtova najčešće korišćene funkcije servisa Google Maps, a zatim i sadržaji vezani za sport, fotografije, vide materijale, kupovinu i vesti.[3] Analogno servisu Google Maps koji je namenjen globalnom tržištu, domaća kompanija Contrast nudi integraciju svog servisa PlanPlus, doduše na komercijalnoj osnovi, koji nudi slične mogućnosti kao i Google Maps ali za teritoriju Republike Srbije[4]. Sajt beogradskog Parking servisa je iskoristio ovu mogućnost te posetioci pomoću integrisanog PlanPlus Web Servisa mogu proveriti gde se nalazi njihov automobil nakon što ga je uklonio pauk zbog nepropisnog parkiranja.[5]
Mashup koncept predstavlja jednu od ključnih tehnologija kada je u pitanju smanjenje troškova izgradnje veb sajta i aplikacija. Uštede se odnose na niže troškove veb preduzetništva, niži iznos početnog ulaganja a sa druge strane povećava broj veb aplikacija koje je moguće napraviti. [6]
Naslovi.net je najpopularniji mashup sajt na domaćem vebu, prema istraživanju iz 2010. kada se sa procenjenih 1,325,700 poseta mesečno našao na 6. mestu domaće Top 40 liste.[7] Sajt je osnovan 11. avgusta 2003. godine a u vlasništvu je kompanije Netmark doo.
Osnovni servis koji nudi ovaj portal se odnosi na objedinjeni pregled svih vesti iz zemlje a polazi od RSS kanala sa sajtova medijskih kuća. RSS/Atom razmena sadržaja je opšte prisutna pojava na veb 2.0 sajtovima i sama po sebi ne nudi konkurentsku prednost. Dodata vrednost koju nudi Naslov.net se odnosi na obradu, povezivanje i kategorizaciju vesti te je na jednom mestu moguće pratiti koji su sve mediji objavili određenu vest i kada se vest našla onlajn. Sajt sortira vesti po kategorijama i kreira indeks najvažnijih dnevnih vesti prema broju pojavljivanja na portalima domaćih medija. Zbog pitanja autorskih prava, Naslovi.net se zadržava na objavljivanju naslova, izvora i sažetka vesti dok je čitalac upućen ka originalnom izvoru kako bi video celu vest.
Preuzimanjem rasporeda programa sa sajtova medijskih kuća, Naslovi.net nudi i interesantnu bazu programa domaćih televizija koju je moguće pretraživati i pregledati prema kategorijama.
Sadržaj najpopularnijeg domaćeg mashup portala je svakako uslovljen činjenicom da internet korisnici iz Srbije od domaćih sajtova najveće interesovanje pokazuju za medijske portale i uopšte vesti iz zemlje. Prema statistici iz 2010. za prvo mesto na Top 40 rang listi domaćeg veba bore se portali B92.net i Blic.rs[8], pri čemu je tokom većeg dela godine blagu prednost ostvarivao Blic.rs ali je B92.net uspostavio drastično veću RSS mrežu a time i snažniji medijski uticaj na vebu.[9]
Pored opisanog, naslovi.net koristi još neke eksterne servise i sadržaje:
- Vremenska prognoza – The Weater Channel
- Kursna lista za 8 najtraženijih valuta – Narodna Banka Srbije
- Izveštaji sa berze – BELEX
- Avio karte vidžet – Gdestinacija.com
- Integrisana pretraga – Google.com
- Servis za prikaz grafikona – Google Chart API
Naslovi.net prati kretanje deviznog kursa za EUR/RSD, USD/RSD, EUR/USD, EUR/CHF i podatke iz svoje baze prikazuje u formi grafikona, koristeći pri tome Google Chart API.
U skladu sa veb 2.0 filozofijom, ovaj portal, pored toga što uzima informacije sa drugih lokacija i sam nudi određene sadržaje drugim sajtovima u formi vidžeta i servisa:[10]
- Vest dana po slučajnom izboru
- Forma za pretragu avio karata
- Vremenska prognoza za određeni grad
- Pregled kursne liste u različitoj formi
- Forma za pretragu vesti
- RSS kanale za svaku od kategorija vesti
Promotivne aktivnosti na društvenim mrežama obuhvataju:
- Facebook – stranica sa 76,414 „lajkova“[11]
- Google Fusion – opcija dodavanja iGoogle widgeta koji prikazuje vesti sa ovog portala
- Twitter – nalog na Twitter društvenoj mreži prati tek 899 korisnika[12]
Veliku razliku između broja korisnika koji prate ovaj portal preko Facebook i Twitter mreže možemo razumeti kroz drastičnu razliku u popularosti ove dve društvene mreže u Srbiji.
Portal ostvaruje prihode od reklamnog prostora koji popunjava članstvom reklamnim mrežama:
- Httpool oglasi
- Google AdWords
Ključni nedostatak mashup koncepta je smanjena mogućnost stvaranja dodate vrednosti za posetioce ali i loše pozicioniranje u rezultatima pretraga jer pretraživači boduju originalnost sadržaja dok stranice koje ocene kao plagijat kažnjavaju. O ovakvoj politici svedoči sadržaj SEO priručnika kompanije Google u kome se insistira na originalnosti sadržaja i servisa.[13]
Možemo zaključiti da izgradnja čistog mashup portala rizičan posao jer, iako veoma niska, investicija ima malo šansi da se otplati te je potrebno uložiti kreativnost i trud kako bi od tuđih sadržaja stvorili novu vrednost a svakako je poželjno postavljanje određenog obima sopstvenih sadržaja.
Sadržaj i podatke iz ovog članka možete citirati u svom akademskom (seminarski, diplomski rad…) ili naučnom radu kao internet izvor:
Goran Grubić (2011), “Mashup kao model veb poslovanja: Studija slučaja Naslovi.net”, www.omnetwork.net
Prilikom navođenja internet/veb izvora neke institucije / časopisi zahtevaju datum i vreme preuzimanja teksta nakon adrese.
[1] Kenneth C. Laudon, Carol Guercio Traver (2010), E-Commerce 2010, 6th edition, Pearson Education, New Yersey, str. 3-71
[2] Prilagođeno: Dave Chaffey (2009), E-Business and E-Commecre management, Pearson Education, Edinburgh Gate, str. 24
[3] Kenneth C. Laudon, Carol Guercio Traver (2010), E-Commerce 2010, 6th edition, Pearson Education, New Yersey, str. 4-40
[4] Veb prezentacija kompanije Contrast: www.planplus.rs, 30. avgust 2011.
[5] Veb prezentacija beogradskog JP Parking servisa: www.parking-servis.co.rs, 30. avgust 2011.
[6] Kenneth C. Laudon, Carol Guercio Traver (2010), E-Commerce 2010, 6th edition, Pearson Education, New Yersey, str. 3-71
[7] Goran Grubić (2010), Master rad: Internet Promocija, Fakultet za trgovinu i bankarstvo, Alfa Univerzitet, str. 98
[8] Goran Grubić (2010), Master rad: Internet Promocija, Fakultet za trgovinu i bankarstvo, Alfa Univerzitet, Dodatak IV, str. 98.
[9] Milijanka Ratković, Goran Grubić (2011), Promene u marketingu usled primene savremenih informacionih tehnologija, Ekonomika, broj 1, god. LVII, “Ekonomika” društvo ekonomista, Niš, UDK: 338 (497, 1), YUISSN 0350-137X, str.67
[10] Servisi za webmastere, http://www.naslovi.net/webmasters.php, 29. avgust 2011.
[11] http://www.facebook.com/naslovi, Facebook stranica Naslovi.net, 29. avgust 2011.
[12] Twitter nalog Naslovi.net, http://twitter.com/#!/naslovi, 29. avgust 2011.
[13] Google (2011), Google Analytics Benchmarkinh Newsletter, Volume 1, July 2011.
Slični članci:
- Studija: Stavovi e-potrošača u Srbiji (2010) pilot
- Studija: Lista Top 40 na vebu Srbije (2010)
- Pregled: Razvoj koncepta veb 3.0 i semantički veb
- Rad: Društvene mreže – psihološke implikacije II (2011)
- Pregled: Sigurnosni aspekti veb 2.0 aplikacija
- Rad:Društvene mreže – psihološke implikacije III (2011)
- Rad: Oglašavanje na Facebook mreži (2009)
- Rad: Društvene mreže i unapređenje e-marketinga (2009)
- Studija: Fotolia (2010) – microphotostock
- Studija: iStockphoto (2010) – microphotostock
Comments are closed, but trackbacks and pingbacks are open.








